Povijest / Arheološka baština

Područje općine Lekenik nije bilo posebno zastupljeno u dosadašnjim rekognosciranjima i istraživanjima tako da su saznanja o arheološkim lokalitetima na ovom području prilično oskudna.

Rekognosciranje ovog područja proveo je 1930.-ih Josip Klemenc, a rezultati rada su objavljeni u Archaeologische Karte von Jugoslavien: Blatt Zagreb 1938. g.

Krajem 1980.-ih sjeverni dio općine rekognoscirao je dr. Zoran Gregl iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Reviziona rekognosciranja uslijedila su tek 1998. prilikom izrade Konzervatorske studije za Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, no tada su neki lokaliteti izostavljeni iz evidencije. Arheoloških istraživanja u pravom smislu na ovom području nije bilo.

Tijekom prikupljanja podataka utvrđeno je da se na području Općine Lekenik nalazi 14 arheoloških lokaliteta (7 antičkih naselja ili građevina, 1 skupina noričko-panonskih tumula, 1 srednjovjekovno naselje, ostaci 2 crkve te 3 neubicirane utvrde), a mogući su i novi, do sada nepoznati lokaliteti.

novac Klaudija II
Novac rimskog cara Klaudija II(slični primjerci nađeni u Žažini)

  • BRKIŠEVINA, utvrda

Brkiševina je bila jedan od većih čardaka, a po nastojanju Hrvatskog sabora trebala je biti banska tvrđava na Kupi. Bila je građena od drveta (spominje se kao arx lignea) i vjerojatno je služila stražarima kao sklonište. Na karti Stjepana Glavača iz 1673. je ovdje označena utvrda, župa i sjedište generalata. Prema pričanju mještana, JI od crkve sv. Marte u Šišincu, na položaju Turčinac, se nalazila utvrda gdje su se sklanjali ljudi pred Turcima. Drugi kazivači pak tim imenom označavaju jarak gdje je, navodno, poginulo mnogo Turaka. Neistraženo i stoga do danas neubicirano.

  • DONJI VUKOJEVAC, tumuli i antička cesta

Južno od sela, u šumi Frtić, nalaze se dvije skupine noričko-panonskih tumula. Najveći je tumul pod nazivom Turska glava, promjera 27 m. Tumul je pljačkan zbog potrage za zlatom. On stoji osamljen uz dobro vidljive ostatke antičke ceste Siscia – Emona koja se može, uz prekide, pratiti u dužinu od oko 8 km. Jasno je uočljiva 7 m široka prometnica s oko 2 m širokim jarcima za odvodnjavanje sa svake strane, a lokalni naziv za tu cestu je Petrinjski put.

  • DUŽICA, antičko nalazište

Južno i sjeverno od kolnog puta koji ide od Dužice prema nasipu Kupe, kod kote 101, nalaze se tragovi rimskog naselja u obliku niskih zemljanih nasipa. Prema literaturi, na površini zemlje su nekad bili vidljivi ostaci rimskih zidova i opeke te razni sitni nalazi, dok je danas lokalitet prekriven vegetacijom.

  • DUŽICA, antički lokalitet Sredice

Na livadi Sredice nalaze se ostaci rimskih zidova u dobro uočljivom malom nasipu – bedemu. Od ovog položaja se može pratiti jedan vicinalni rimski put sve do gornjeg kanala Kupe kod toponima Čep.

  • DUŽICA, antički lokalitet Čep

Prema literaturi, kod gornjeg odvojka Kupe, na položaju Čep, nalaze se ostaci velike rimske građevine te nastavak nasipa koji se protežu i na livadu Sredice. Poznato je da je u rimsko doba ovdje postojala i brana za obranu od poplave. Danas je lokalitet prekriven gustom vegetacijom te je nemoguće utvrditi njegovo stanje.

  • GRADEC,( kod BREŽANA LEKENIČKIH) – srednjovjekovno nalazište

Prema literaturi, u Gradecu se nalazilo srednjovjekovno naselje na što upućuju nalazi šute, žbuke i opeke. Pretpostavlja se da se to naselje nalazilo na platou nedaleko od kapele sv. Petra, no zbog guste vegetacije to nije bilo moguće utvrditi.

  • GRADIŠĆE kod Cerja Letovanićkog

U zaseoku Gradišće, prema podacima iz literature, bilo je kasnorimsko, a možda i ranosrednjojekovno naselje s pripadajućom nekropolom. Ovdje su nađeni ostaci rimskih zidina, opeka, ulomci posuda od gline pomiješane s kvarcom te ostaci paljevinskih grobova. U svibnju 2005.,izradi konzervatorske studije, na položaju zapadno od samog naselja, a sjeverno od glavnog puta nađeno je nešto ulomaka velikih rimskih opeka. Točan položaj i stanje samog lokaliteta nije bilo moguće utvrditi zbog neprohodnog terena.

  • LETOVANIĆ, kaštel

Letovanićki kaštel podigao je Franjo Frankopan Slunjski između 1558. i 1560. Početkom 18. st. kaštel je i dalje u uporabi iako počinje napuštanje i propadanje utvrda uz Kupu. On je bio jedna od jačih drvenih utvrda, a uz njega je stajala i utvrđena letovanićka palanka. Danas nema vidljivih ostataka, no prema pričanju mještana kaštel se nalazio na položaju Crkvište, oko 800 m južno od ceste Žažina – Letovanić i zapadno od župne crkve u Žažini pa položaj predstavlja potencijalni arheološki lokalitet.

  • ORLEKOVIĆ, ostaci kapele sv. Antuna

U naselju Orleković, kod kote 211 (207), nalaze se tragovi nekadašnje kapele sv. Antuna. Vidljivi su tragovi šute i žbuke te djelomičan tlocrt kapele u konfiguraciji terena. Radi se o manjoj kapeli, vjerojatno drvenoj na zidanim temeljima, orjentiranoj u smjeru S-J, a neodređene vremenske pripadnosti.

  • PALANJEK POKUPSKI, lokalitet Gradina

Na položaju pod imenom Gradina, južno od samog naselja, bilo je nalaza velikih, vjerojatno rimskih opeka, a na ledini ispod Gradine i ostataka žbuke od pijeska i gline. I danas se, prema kazivanju lokalnog stanovništva, na lokalitetu mogu naći ulomci opeke stoga je ovdje moguć položaj antičkog naselja.

  • PEŠĆENICA, antički nalazi

U literaturi su evidentirani ostaci opeke i ziđa južno od pešćeničkog groblja. Vjerojatno se radi o položaju antičkog naselja, no točno stanje lokaliteta nije bilo moguće utvrditi zbog neobrađenosti terena.U neposrednoj blizini, zapadno od položaja groblja i antičkog naselja, pretpostavljen je pravac antičke ceste Siscia – Poetovio.

  • STARI FARKAŠIĆ, crkva sv. Mihovila

Na položaju Miholjsko ili Mihotsko brdo, oko 2 km zračne linije JZ od Starog Farkašića nalaze se kameni ostaci crkve sv. Mihovila. Točno stanje lokaliteta nije bilo moguće utvrditi zbog nepristupačnog položaja usred guste vegetacije.

  • ŽAŽINA, antički nalazi

Josip Klemenc u Žažinu smješta antičko naselje, a nedaleko od današnje župne crkve je nađen novac Klaudija II i strelica s rupom za nasad. Također je moguć i pravac antičke ceste.

  • ŽAŽINA, utvrda

Prema povijesnim izvorima, između Dužice i župne crkve sv. Nikole u Žažini zagrebački je biskup podigao 1578. manju utvrdu. Bilješka o stanju hrvatskih krajiških mjesta iz 1672. spominje utvrdu Žažinu čiji je vlasnik Lovinčić. Položaj utvrde nije ubiciran.

 

Zaštita arheoloških nalazišta

Arheološki su lokaliteti neistraženi te je nužno sustavno rekognosciranje i dokumentiranje, kojim bi se utvrdila točna lokacija i obuhvat nalazišta. Svaka intervencija na području pretpostavljenih lokaliteta (navedenih u tablici evidencije kulturne baštine) zahtjeva prethodna revizijska rekognosciranja i eventualna pokusna istraživanja radi određivanja uže zone prostiranja lokaliteta.

Ako se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na nalaze arheološkog značaja, radove je potrebno odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najbliži muzej, Konzervatorski odjel u Zagrebu ili Upravu za zaštitu kulturne baštine, Odjel za arheološku baštinu (čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03).

U slučaju građevinskih radova na pojedinom lokalitetu, potrebno je izvršititi prethodna zaštitna istraživanja te odlučiti o daljnjem postupanju. Prilikom većih infrastrukturnih radova obavezan je arheološki nadzor s obzirom da su na području obuhvata plana mogući i novi, do sada neevidentirani arheološki lokaliteti (čl. 78 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03).