Slika Sv. Jurja zaštitnika Općine Lekenik

Na području Općine Lekenik spominju se 1334. godine župe u Brkiševini i Starom Farkašiću, a župa u Žažini 1574. Nakon prestanka postojanja župe u Brkiševini (zadnji puta se spominje 1574.), 1739. je osnovana župa u Šišincu dok je župa u Starom Farkašiću ukinuta krajem 17. st., a obnovljena je 1789. Za ovo su područje karakteristične drvene crkvice i kapele, kojih je prije turskih provala bilo petnaestak, a do danas je sačuvano samo sedam. Drugu grupu značajnih sakralnih građevina čine velike zidane župne crkve koje se, na mjestu nekadašnjih drvenih, grade od kraja 18. stoljeća.

• Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pešćenici

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pešćenici sagrađena je 1751. godine u baroknom stilu na mjestu starije drvene crkve i najstarija je crkva na području Općine Lekenik. Upisana je u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao trajno zaštićeno kulturno dobro. Kroz svoju dugu povijest crkva je nekoliko puta obnavljana i preuređivana. To je veća jednobrodna građevina s užim svetištem zaključenim polukružnom apsidom i sakristijom na sjeveru. Visoki zvonik sa satom sagrađen je 1771. uz sjeverni zid broda, a pridržavaju ga dva niža kontrafora sa sjeverne strane. Unutrašnjost je u potpunosti izmijenjena velikom obnovom 1911. kada su nabavljeni glavni i dva bočna oltara. Drveni glavni oltar, s prikazom Uznesenja Blažene Djevice Marije, izrađen je u neoklasicističkom stilu. Crkva je novo oslikana i 1998. Propovjedaonica ima slike 4 evanđelista iz 18. st. U tornju crkve su tri zvona iz 1790. i 1923., a na koru orgulje iz 1911 godine.

• Župna crkva Sv. Nikole i Vida u Žažini

Župna crkva sv. Nikole i sv. Vida u Žažini smještena je na rubu naselja, na mjestu stare drvene župne crkve sv. Nikole oko koje je bilo groblje. Godine 1740. stara crkva dobiva novi bočni oltar Majke Božje Dolorose dok je 1745. nabavljen drugi bočni oltar sv. Tri Kralja. U Donjoj Žažini je u 1. pol. 18. st. postojala i drvena kapela sv. Vida koja je s vremenom srušena da bi njezin titular prešao na župnu crkvu. Nova župna crkva dvoranskog tipa s jedinstvenim prostorom bez bočnih kapela i zvonikom nad pročeljem gradi se između 1778. i 1788. Ona ima elemente klasicizma, ali je zadržala barokni tlocrtni i prostorni karakter. Brod je kvadratne osnove odijeljen trijumfalnim lukom od užeg svetišta zaključenog plitkom eliptoidnom apsidom. Svod je češki s kupolom. Nad ulazom u brod je pjevalište, a sa zapadne je strane sakristija s oratorijem. Crkva dobiva novi glavni tabernakul oltar s oslikanom oltarnom arhitekturom, dok su bočni oltari preneseni iz stare crkve. Poligonalna propovjedaonica je datirana u 1750. Vanjština crkve je obnovljena sredinom 20. st. zbog teških oštećenja nastalih u drugom svjetskom ratu. Zvonik je u lošem statičkom stanju te je potrebna hitna sanacija zbog opasnosti od pada zvona. Obnovu zahtijeva i unutrašnjost koja nije sanirana niti od oštećenja nastalih u II. svjetskom ratu.Upisana je u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao preventivno zaštićeno kulturno dobro.

• Župna crkva Sv. Marte Djevice u Šišincu

Župna crkva sv. Marte Djevice u Šišincu smještena je na uzvisini iznad Kupe u središtu naselja. Do 1758. je ovdje stajala drvena crkva prenesena iz Pokupskog nakon osnivanja župe 1739. Nova je crkva građena od 1758. uz potporu biskupa Branjuga i Thausija, a završena je i posvećena 1771. Građena je u stilu baroknog klasicionizma kao jednobrodna građevina dvoranskog tipa s dvodijelim svetištem zaključenim spljoštenom apsidom. Nad pročeljem je zvonik s baroknom lukovicom, a na sjeveru sakristija s oratorijem. Unutrašnjost je svođena kupolastim svodovima, sakristija ima češke kape, a pjevalište nose bačvasti svodovi na pojasnicama u tri polja. Zidovi broda su oslikani i raščlanjeni pilastrima baroknih karakteristika. Crkva je pretrpjela teška oštećenja u ratnim razaranjima 1991/1992. kada je bio srušen i zvonik. Građevina je djelomično obnovljena. Crkveni inventar je spašen i trenutno se restaurira, a sastoji se od barokne propodvjedaonice, 5 oltara, među kojima su dva iz vremena gradnje crkve te glavni oltar iz 1911. Pored crkve je recentno obnovljena barokna župna kurija u kojoj je smještena zajednica Cenacolo sv. Marta.Crkva je trajno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

• Župna crkva svete Marije u Starom Farkašiću

Župna crkva u Starom Farkašiću, posvećena Pohođenju Blažene Djevice Marije, smještena je na povišenom platou unutar areala naselja. Nakon obnove župe 1789. zaključeno je da je postojeća drvena kapela premala pa se donosi odluka o gradnji nove crkve zapadnije od stare. Nova je crkva sagrađena između 1840. i 1844. u kasnoklasicističkom stilu. Pravokutnog je jednobrodnog tlocrta s polukružnom apsidom, bočnim kapelama i sakristijom s oratorijem na zapadu. Pročelje sa zvonikom ima skromne detalje historicizma. Unutrašnjost je svođena u svetištu i brodu te je oslikana. Inventar je kasnoklasicistički, prenesen iz stare crkve. Na bočnim su oltarima barokni kipovi s glavnog oltara stare crkve, a neki su nepoznatog podrijetla. Glavni tabernakul oltar je klasicistički, a iznad njega je slika Pohođenja BDM iz 19. st. Jednostavna propovjedaonica s baldahinom je također klasicistička. Nedaleko od crkve nalazi se dvokatna župna kurija te gospodarska zgrada koje, zajedno s crkvom, čine jedinstveni župni sklop koji bi kao takav trebalo zaštiti. Na crkvi je u novije vrijeme postavljen novi krov od biber crijepa, dok vanjske fasade kao i unutrašnjost zahtijevaju obnovu i restauraciju. Pažnju bi trebalo posvetiti i župnoj kuriji koja je u vrlo lošem građevnom stanju.

• Filijalna crkva Presvetog Trojstva i Ivana Krstitelja u Lekeniku

Filjalna crkva Presvetog Trojsva i Sv. Ivana Krstitelja u Lekeniku nalazi se u samom središtu mjesta te još nije u potpunosti dovršena. Rađena je u modernom stilu i ima izgled  korablje. Radovi na crkvi počeli su u ljeto 1999 god.Godine 2000. prvi puta se slavila božićna polnoćka u novoj crkvi. Posvetu crkve obavio je 2. lipnja 2002. god. Zagrebački nadbiskup Josip kard. Bozanić. U oltar su ugrađene moći blaženog Alojzija Stepinca. Iznad glavnog oltara diže se vitraž na kojem je prikazano Presveto Trojstvo. U crkvi su još dva sporedna oltara Bl. Alojzija Stepinca i Sv. Antuna Padovanskog.

KAPELE

Posebnu, izdvojenu i najznačajniju skupinu čine male drvene kapele karakterističnog oblika i načina gradnje. One su ujedno i najstarije sakralne građevine na području Općine Lekenik. To su male jednoprostorne građevine čiji je jednostavan vanjski izgled naslijeđen iz renesansnog razdoblja, no taj oblik datira još u srednji vijek i potječe od jednoćelijske praforme tj. male crkve kvadratnog oblika s poligonalnim zaključkom u širini crkve i bez oltarne pregrade. U 17. st. taj oblik poprima stilske osobine baroka.

• Kapela Sv. Josipa u Cerju Letovanićkom

Kapela sv. Josipa u Cerju Letovanićkom, 9 km od Lekenika, smještena na mjesnom groblju, tlocrtom i oblikom odskače od ostalih drvenih kapela ovog područja. Spominje se od polovine 17. st., a 1717. je sagrađena današnja kapela. Trajno je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Kapelica je primjer razvijene seljačke arhitekture 18. stoljeća, i posjeduje sve arhitektonske elemente koje su imale seljačke crkve toga vremena. Tlocrtno ima oblik izduženog pravokutnika s užom poligonalnom apsidom i pripada tipu baroknih drvenih kapela koje su po elementima arhitekture sličnije zidanim crkvama. Sakristija je na sjevernoj strani, a na južnoj je bočni portal s trijemom. Na sjevernom se zidu nalazi propovjedaonica, a u svetištu je oltar sa slikom sv. Josipa. Unutrašnjost je oslikana 1741. te 1770-1799. u duhu pučkog baroka s posebno karakterističnim vegetabilnim motivima. Najstariji je oslik sakristije. Drveni inventar je također iz 18. st. Kapela je recentno obnavljana tako da je na mnogim mjestima uklonjena stara drvena oplata s oslikom. Također je postavljen novi krov od biber crijepa.

• Kapela Sv. Duha u Poljani Lekeničkoj

Kapela sv. Duha u Poljani Lekeničkoj nalazi se na mjesnom groblju izvan naselja i prvi puta se spominje 1668. To je jednoprostorna građevina s trostranim završetkom i tornjićem s čunjastom kapom nad pročeljem, građena od hrastovih planjki.Upisana je u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao trajno zaštićeno kulturno dobro.Primjer je autohtonoga graditeljstva iz XVIII. st. Kapelica ima oltar iz 17. stoljeća sa oltarnom slikom što prikazuje Duha Svetog u liku goluba nad apostolima. Iz izvještaja arhiđakona katedralnog crkvenog okruga sastavljenog 1695., saznajemo da je drvena kapela bila pokrivena šindrom, imala je tabulat. Vrata su su bila zapadno i nad njima se uzdizalo drveno pjevalište. Pred ulazom se nalazilo predvorje pod krovom od hastove šindre i tabulatom, a nad njima se uzdizao zvonik obložen šindrom. Zvona kapele su bila smještena u drvenom zvoniku usred sela. Kapela nije imala sakrsitiju, a misno ruho je bilo pohranjeno kod čuvara kapele. Kapela je imala trijem ispred ulaza koji je srušen u obnovi nakon II. svjetskog rata. Prozori su zatvoreni „valvama“. Ima vrijedan drveni inventar 17. st. Unutrašnjost je oslikana vegetabilnim motivima, a u svetištu se nalazi slika, datirana u 1750., s prikazom Duha svetog ispod neba. Nad ulazom su ostaci pjevališta. Godine 1948. nevrijeme je urušilo krov od šindre, a voda se slijevala nad slikani tabulat. Obnovljeno je krovište, sve su planjke na pročelju izmjenjene, djelomice i na stijenama. U nedavnoj obnovi kapela je dobila novo krovište, popravljen je zvonik, a dotrajale daske u unutašnjosti su zamijenjene novim.Drvena šindra na krovu je zamijenjena biber crijepom, a dotrajala drvena građa zamijenjena je novom. Kapela je sad u dobrom građevnom stanju, a restaurirane su i slike sv. Benedikta i sv. Martina.

• Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Letovaniću

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Letovaniću se spominje već 1729. na groblju da bi 1771. bila podignuta nova kapela za koju je uporabljena stara građa, a također i slikane kasete stropa. Građena je kao jednoprostorna građevina s poligonalnim svetištem u širini broda i vitkim tornjićem nad pročeljem. Nad ulazom je drveno pjevalište, a pod je popločan opekom. Unutrašnjost je svođena koritastim svodom. Mali barokni oltar je prenesen iz stare kapele, a na njemu je slika sv. Sebastijana i kipovi sv. Roka i sv. Florijana te drvene, barokne kanonske tablice. Iza oltara je drveno raspelo koje možda potječe iz 17. st. Početkom 20. st. kapela je izvana letvana i prežbukana, a povećani su i prozori. Tom je obnovom uklonjen i stari tabulat. U novije je vrijeme ispred ulaza pridodan trijem, dok su fasade vraćene u prvotno stanje. Kapela je u dobrom građevnom stanju.Trajno je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

• Kapela Sv. Martina u Starom Brodu

Kapela sv. Martina u Starom Brodu najstarija je od svih navedenih drvenih kapela. Vjerojatno je sagrađena 1624., a prvi puta se izričito spominje 1699. Nalazila se na groblju izvan sela da bi kasnije bila prenešena u središte naselja. Građena je od hrastovih planjki na kamenim temeljima. Tlocrtno je jednoprostorna građevina s trostranim završtekom. Prozori su zatvoreni valvama koje se otvaraju prema dolje. Imala je mali trijem ispred ulaza koji je uklonjen 1736. kada je dodan mali atrij čime je kapela poprimila oblik pravokutnika no nije narušen njezin prvotni izgled. Tada je podignut i tornjić nad pročeljem. Oltar sa slikom sv. Martina je iz 1743. kada je, zbog novog retabla, probijen prenizak koritasti svod. Iz tog su vremena i danas sačuvane zidne slike s motivima akantusa i vrpčastih prepleta. Pod je popločan velikim rimskim opekema iz Siska, a u jednu je urezana 1774. godina. Ova je kapela primjer inventivnog pučkog graditeljstva i ubraja se među značajnije spomenike drvene sakralne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske. Trajno je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

• Kapela Sv. Petra u Gradecu

Drvena kaplica Sv. Petra na brdu Gradec,u vinogradima Vukomeričkih Gorica podignuta je prije 1668. godine.Takve su se kapelice podizale za mali broj kućanstva ili razasutih kuća vinogradara. Mala je, jednoprostorna građevina s trostranim završetkom i prozorima zatvorenim „valvama“. Građena je od hrastovih planjki. Ispred pročelja je trijem, a nad njim je tornjić podignut do kraja 17. st. U isto vrijeme kapela je dobila oltar na koji je 1760. postavljena slika sv. Petra. Unutrašnjost je obložena drvenom oplatom i oslikana. Kapela je posljednjih godina djelomično obnavljana pa je dobila novi krov od biber crijepa.

 

 

• Kapela Sv. Bartola u Vrhu Letovanićkom

Kapela sv. Bartola u Vrhu Letovanićkom je mala jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s poligonalnim svetištem i zvonikom iznad pročelja. Iznad portala je urezana godina 1886. Krov je od biber crijepa, a zvonik je pokriven limenom kapom. Unutrašnjost nije oslikana, osim stropa s prikazomzlatnih zvijezdica na plavo-sivoj podlozi. Na oltaru je triptih s prikazom Žalosnog Isusa, sv. Bartola i sv. Mihovila. Godine 1929. se spominje kao kapela Patientis Iesu (Trpećeg Isusa), a današnji je titular očito kasniji. Kapela je obnavljana u novije vrijeme i u dobrom je građevnom stanju.

• Kapela Sv. Marije u Brkiševini

Kapela sv. Marije u Brkiševini je smještena izvan naselja, na mjesnom groblju. Sagrađena je u 19. st. i tlocrtno odudara od ostalih drvenih kapela na području obuhvata plana. Građena je od drvenih platica vezanih njemačkim vezom i postavljenih na kamene temelje. Kapela je ožbuka na izvana i iznutra. Tlocrtno ima oblik pravokutnika s užom pravokutnom apsidom i tornjićem iznad pročelja. Unutrašnjost je bez posebnih ukrasa, a od inventara je sačuvana samo drvena menza oltara te 4 metalna svijećnjaka i jednostavno drveno raspelo. Građevina je vrlo zapuštena i dotrajala: žbuka otpada i s vanjskih i s unutrašnjih zidova. Krov prokišnjava i vlaži stropnu konstrukciju s koje otpadaju dijelovi žbuke. Potrebna je hitna sanacija da se spriječi urušavanje kapele.

• Kapela Sv. Ivana Krstitelja u Dužici

Kapela sv. Ivana Krstitelja u Dužici. Ona se spominje od 1699. kada je bila drvena s tornjićem nad pročeljem. U 19. je stoljeću zamijenjena novom, građenom u historicističkom stilu kao manja jednobrodna građevina s užom polukružnom apsidom, sakristijom na sjeveru i zvonikom nad pročeljem. U unutrašnjosti je barokni oltar, no stari su kipovi pokradeni pa su u novije vrijeme nabavljeni novi.

• Kapela Presvetog Trojstva u Lekeniku

Kapela Presvetog Trojstva u Lekeniku sagrađena je god. 1926. na mjestu stare trošne,drvene kapele iz 17. stoljeća.Postojanje te drvene bogomolje spominju kanonske vizitacije iz 17. stoljeća točnije iz god. 1677.Drveni barokni oltar Presvetog Trojstva iz te kapele prenešen je u današnju,a potječe iz 1748. godine i spada u rijetke primjerke sakralne umjetnosti te vrste kod nas.U oltaru se nalazi slika Presvetog Trojstva s kipovima svetih kraljeva Sv. Stjepana i Sv. Ladislava,te slikom Sv. Ivana evanđelista na samom vrhu oltara.Kapela je 1943. god.,za vrijeme miniranja obližnjeg mosta bila oštećena; prozori su popucali, crijep je djelomično bio polupan, zvonik oštećen, a strop uništen.U tornju,iznad ulaznih vrata,nalaze se dva zvona: manje iz god. 1933.,a drugo, veće iz 1942.god.

 

    

Stare slike drvene kapelice Presvetog Trojstva u Lekeniku

 

Male kapelice-poklonci

Male kapelice – poklonci nisu posebno brojni na ovom području i ukupno ih je evidentirano 4. Posebno je zanimljiv poklonac sv. Florijana u Poljani Lekeničkoj. Građen je na kat, u neogotičkom stilu u obliku manjeg četverokuta s krovom na dvije vode. U Lekeniku se nalazi mala kapela-poklonac s tornjićem posvećena Majci Božjoj Lurdskoj. Sagrađena je 1903. zalaganjem mještana. Jedan se poklonac nalazi i u središtu Donjeg Vukojevca, uz glavnu cestu, dok je još jedan, vrlo mali, smješten izvan naselja Pešćenica, u smjeru prema Lekeniku.

• Kapelica-poklonac Sv. Florijana u Poljani Lekeničkoj

U centru Poljane Lekeničke nalazi se poklonac Sv. Florijana mučenika, zaštitnika vatrogasaca. Sagrađen je poslije velikog požara 16. srpnja 1888. god. koji je uništio polovicu sela. God. 1893. u toranj je postavljeno zvono. U kapeli se nalazi oltar na kome je neko vrijeme bio kip Sv. Florijana koji je nestao u noći između 24./25. lipnja 1986. U travnju 2008. god. kapela je temeljito obnovljena uz pomoć Općine Lekenik, župe Pešćenica i mještana Lekeničke Poljane. Župnik Marko Cvitkušić darovao je novi kip Sv. Florijana.

• Kapelica-poklonac Majke Božje Lurdske u Lekeniku

Kapelica Majke Božje Lurdske sagrađena je 1903. god. i zapravo je zavjetna kapelica koju je dala sagraditi Ljubica Dobrinić, rođ. Horvat, poštanska službenica iz Lekenika, majka dvanaestero djece od kojih su četvoro umrli u ranoj dobi. Trogodišnja kćerka Marija jednoga se dana igrala i pala u bunar. Vidjevši što se dogodilo kćerkici, majka Ljubica je u tome kobnom trenutku zavapila Majci Božjoj Lurdskoj obećavši joj, ako se dijete spasi,da će joj u čast sagraditi kapelicu. Djevojčica je izvučena živa i zdrava iz bunara,a kroničar u Župnoj spomenici veli da se djevojčica pri tome smijala. Iz dokumenata tog vremena ističe se da je majka Ljubica sakupljala po selu namirnice, a prihod od te akcije dala je za izgradnju kapelice. Dokument „Iskaz dobrovoljnih prinosah za gradnju kapelice Majke Božje Lurdske u Lekeniku” donosi 305 imena darovatelja i novčani iznos svakog pojedinog.